DIPLOMSKI STUDIJ POLITOLOGIJE: akademska godina 2009/2010

IZVEDBENI PLAN DIPLOMSKOG STUDIJA POLITOLOGIJE

Student upisuje tri predmeta, pri čemu su svi predmeti izborni. Ukoliko student u dva semestra izabere tri ponuđena predmeta iz određenog usmjerenja, stječe pravo da mu se u dopunskoj ispravi o završenom studiju unese oznaka usmjerenja.

Svi predmeti nose po 7 ECTS bodova. Studenti imaju mogućnost izbora jednog kolegija sa drugih sveučilišnih diplomskih društvenih ili humanističkih znanosti, no pritom moraju voditi računa o broju ECTS bodova koje tijekom studija moraju ostvariti.

DIPLOMSKI RAD

Student upisuje tri predmeta, pri čemu su svi predmeti izborni. Ukoliko student u dva semestra izabere tri ponuđena predmeta iz određenog usmjerenja, stječe pravo da mu se u dopunskoj ispravi o završenom studiju unese oznaka usmjerenja.

Svi predmeti nose po 7 ECTS bodova. Studenti imaju mogućnost izbora jednog kolegija sa drugih sveučilišnih diplomskih društvenih ili humanističkih znanosti, no pritom moraju voditi računa o broju ECTS bodova koje tijekom studija moraju ostvariti.

Student je dužan odabrati temu diplomskog rada tijekom pohađanja nastave u drugom semestru, a najkasnije do 01. svibnja tekuće akademske godine. Diplomski rad nosi 18 ECTS bodova.

1. NAZIV NOSITELJA STUDIJA

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti

2. NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA

Diplomski studij politologije

3. TRAJANJE STUDIJA

2 semestra

4. AKADEMSKI NAZIV KOJI SE STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA

magistar/ magistrica politologije

5. OPIS PROGRAMA

Diplomski studij politologije izvodi se kao jednogodišnji program od 60 ECTS bodova. Svi predmeti na diplomskom studiju politologije su izborni.
Na diplomskom studiju politologije studentima se nude slijedeća usmjerenja: Međunarodni odnosi, Komparativna politika, Politički sustav Hrvatske, Europski studiji: Hrvatska i Europa, Politička teorija i Javne politike, menadžment i razvoj.

6. Prijedlog izvođenja za akademsku godinu 2009/2010

Svako usmjerenje nudi, u pravilu, tri ili četiri kolegija, što čini ukupnu ponudu od 19 kolegija, odnosno ponudu od deset kolegija u prvom i devet kolegija u drugom semestru.
Svi kolegiji su izborni. Ukoliko student izabere tri ponuđena kolegija iz određenog usmjerenja, stječe pravo da mu se u dopunskoj ispravi o završenom studiju unese oznaka usmjerenja.
Studenti biraju tri kolegija u svakom semestru, odnosno ukupno šest kolegija (6 kolegija x 7 ECTS = 42 ECTS + diplomski rad 18 ECTS = 60 ECTS).
Studenti imaju mogućnost izbora jednog kolegija sa drugih sveučilišnih diplomskih društvenih ili humanističkih znanosti, no pritom moraju voditi računa o broju ECTS bodova koje tijekom studija moraju ostvariti.
Nastava na pojedinom kolegiju neće se izvoditi ukoliko je broj studenata koji odabere kolegij manji od deset (10). Maksimalni broj studenata koji može upisati određeni kolegij je 60.

POPIS USMJERENJA I KOLEGIJA:

A. Međunarodni odnosi

• prof. dr. sc. Dejan Jović, Analiza vanjskih politika *
• prof. dr. sc. Lidija Čehulić / doc. dr. sc. Ksenija Jurišić, Međunarodne organizacije
• prof. dr. sc. Luka Brkić, Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima

B. Politički sustav Hrvatske

• prof. dr. sc. Nenad Zakošek, Teorije političkog razvoja *
• prof. dr. sc. Ivan Ciber, Političko ponašanje
• prof. dr. sc. Dražen Lalić, Upravljanje društvenim problemima i devijacijama u Hrvatskoj

C. Komparativna politika

• prof. dr. sc. Siniša Tatalović, Komparativne politike upravljanja etničkim sukobima
• prof. dr. sc. Mirjana Kasapović, Regionalne komparativne politike: Bliski istok
• prof. dr. sc. Damir Grubiša / prof. dr. sc. Zdravko Petak, Komparativna politička korupcija *

D. Europski studiji: Hrvatska i Europa

• prof. dr. sc. Damir Grubiša, Komunitarne politike EU
• prof. dr. sc. Zdravko Petak/ doc. dr. sc. Berto Šalaj, Europeizacija javnih politika
• prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Europsko političko mišljenje

E. Politička teorija

• prof. dr. sc. Dragutin Lalović, Teorija države
• doc. dr. sc. Tonči Kursar, Konstitucionalna politička ekonomija
• akademik Zvonko Posavec/ doc. dr. sc. Ana Matan, Moderne teorije demokracije
• prof. dr. sc. Goran Gretić, Politika i filozofija
• prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Europsko političko mišljenje

F. Javne politike, menadžment i razvoj

• prof. dr. sc. Ivan Grdešić, Političko odlučivanje *
• prof. dr. sc. Dag Strpić, Politike razvoja
• doc. dr. sc. Sanjin Dragojević, Kulturna politika
• prof. dr. sc. Zdravko Petak/ doc. dr. sc. Berto Šalaj, Europeizacija javnih politika
  

RASPORED KOLEGIJA PO SEMESTRIMA:

I semestar

1. prof. dr. sc. Lidija Čehulić / doc. dr. sc. Ksenija Jurišić, Međunarodne organizacije (A)
2. prof. dr. sc. Luka Brkić, Hrvatska u međunarodnim gospodarskim odnosima (A)
3. prof. dr. sc. Ivan Ciber, Političko ponašanje (B)
4. prof. dr. sc. Mirjana Kasapović, Regionalne komparativne politike: Bliski istok (C)
5. prof. dr. sc. Damir Grubiša / prof. dr. sc. Zdravko Petak, Komparativna politička korupcija (C)
6. prof. dr. sc. Dragutin Lalović, Teorija države (E)
7. prof. dr. sc. Damir Grubiša, Komunitarne politike EU (D)
8. doc. dr. sc. Sanjin Dragojević, Kulturna politika (F)
9. prof. dr. sc. Dražen Lalić, Upravljanjedruštvenim problemima i devijacijama u Hrvatskoj (B)
10. prof. dr. sc. Goran Gretić, Politika i filozofija (E)

II semestar

1. prof. dr. sc. Dejan Jović, Analiza vanjskih politika (A)
2. prof. dr. sc. Nenad Zakošek, Teorije političkog razvoja (B)
3. prof. dr. sc. Siniša Tatalović, Komparativne politike upravljanja etničkim sukobima (C)
4. prof. dr. sc. Zdravko Petak/ doc. dr. sc. Berto Šalaj, Europeizacija javnih politika (D, F)
5. prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Europsko političko mišljenje (D, E)
6. doc. dr. sc. Tonči Kursar, Konstitucionalna politička ekonomija (E)
7. prof. dr. sc. Ivan Grdešić, Političko odlučivanje (F)
8. prof. dr. sc. Dag Strpić, Politike razvoja (F)
9. akademik Zvonko Posavec / doc. dr. sc. Ana Matan, Moderne teorije demokracije (E)

UVJETI UPISA NA STUDIJ:

1. Pravo upisa u prvu godinu diplomskog studija imaju pristupnici koji su završili sveučilišni preddiplomski studij politologije i stekli 240 ECTS - a .

2. Upisna kvota za diplomski studij politologije za akademsku godinu 2009/2010 iznosi 100 mjesta . U slučaju većeg broja prijavljenih kan didata, kriterij za mjesto na rang listi i za upis na studij biti će prosjek ocjena na preddiplomskom studiju.

3. Iznos školarine za diplomski studij politologije za akademsku godinu 2009/2010 iznosi 7500,00 kuna za dva semestra. Na temelju odluke Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH od 14. travnja ( UR BROJ:533-07-09-0001) troškovi diplomskog studija podmiruju se u cijelosti sredstvima Državnog proračuna za sve redovite studente koji u akademskoj godini 2009./2010. prvi puta upišu prvu godinu diplomskog studija.

4. Upisi na diplomski studij politologije u akademskoj godini 2009/2010

• 28.09.-30.09. prijave na natječaj
• 02.10. objava rezultata
• 05.10.-07.10. upisi
• 12.10. početak nastave
  

5. Pravo prijave na natječaj za upis na diplomske studije ima pristupnik koji je završio ili kojem je preostalo najviše 10 ECTS bodova do završetka sveučilišnoga preddiplomskog studija.

* Kolegij se, u slučaju postojanja zainteresiranih studenata, može izvoditi i na engleskom jeziku.

P R A V I L N I K  

o diplomskom radu na diplomskom studiju politologije na Fakultetu političkih znanosti

I. Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se na čin prijavljivanja, izrade i ocjenjivanja diplomskog rada na diplomskom studiju politologije Fakulteta političkih znanosti (u daljnjem tekstu: Fakultet).

Članak 2.

Diplomski studij završava izradom diplomskog rada i njegovom uspješnom obranom te stjecanjem 60 ECTS bodova predviđenih studijskim programom.

II. Diplomski rad

Članak 3.

(1) Diplomski rad predstavlja samostalni rad kojeg student izrađuje pod nadzorom nastavnika-voditelja (mentora). Pristupnik u obrani toga rada pokazuje da je na temelju znanja stečenog tijekom studija i literature korištene za izradu završnog rada ovladao zadanom temom, da ju je obradio odgovarajućom metodologijom, te da poznaje literaturu kojom se koristio u pisanju završnog rada i da ju je pravilno navodio u tekstu.

(2) Temu diplomskog rada student je dužan odabrati tijekom pohađanja nastave u drugom semestru, a najkasnije do 01. svibnja tekuće akademske godine. Student može jedanput promijeniti mentora i/ ili temu rada.

Članak 4.

(1) Student u suradnji s mentorom dogovara temu i kona čni naslov diplomskog rada.

(2) Mentor studentu mora biti nastavnik Fakulteta političkih znanosti, izabran u znanstveno-nastavno višeg asistenta ili više. Student izabire temu diplomskog rada iz predmeta kojega je pohađao tijekom diplomskog studija . U dogovoru s predmetnim nastavnikom student kao mentora može odabrati i nekog drugog nastavnika Fakulteta političkih znanosti.

(3) Mentor je dužan voditi i usmjeravati studenta pri izradi diplomskog rada. Mentor je obvezan održati određeni broj sati konzultacija sa svakim kandidatom. Broj sati utvrđuje Fakultetsko vijeće za svaku akademsku godinu.

(4) Jedan nastavnik u jednoj akademskoj godini može biti mentor najviše 10% upisanih studenata.

III. Prijava, prihvaćanje i odobravanje diplomskog rada  

Članak 5.

• O organizaciji prijave, izrade i obrane diplomskih radova brigu vodi Vijeće diplomskog studija kojega čine svi nastavnici diplomskog studija.
• Tema diplomskog rada prijavljuje se na obrascu kojega propisuje Vijeće diplomskog studija.

Članak 6.

Diplomski rad na Fakultetu piše se i brani na hrvatskom jeziku.

Članak 7.

(1) Student je dužan izraditi, predati i obraniti diplomski rad u roku od dvije akademske godine, pri čemu se kao prva godina računa akademska godina u kojoj je student upisao studij.

(2) Vijeće diplomskog studija odobrava temu diplomskog rada na temelju prijedloga nastavnika koji je prijavljenu temu prihvatio.

(3) Tema diplomskog rada i mentor upisuju se u indeks.

(4) O tijeku izrade diplomskog rada student izvještava mentora po dogovorenoj dinamici.

(5) Student nakon izrade diplomskog rada predaje rad mentoru. Mentor je dužan u roku od 30 dana studentu pismenim putem dostaviti ocjenu pismenog dijela diplomskog rada. Po prihva ćanju rada od strane mentora student predaje kona čnu verziju diplomskog rada u pisanom obliku u Studentsku referadu. Student je dužan prije izlaska na usmenu obranu diplomskog rada, za napisani diplomski rad dobiti potpis mentora koji predstavlja potvrdu da pismeni dio diplomskog rada zadovoljava kriterije za pozitivnu ocjenu pismenog dijela diplomskog rada.

(6) Studentska referada provjera formalne uvjete (da li je kandidat položio sve upisane predmete studija koji ukupno sa diplomskim radom nose minimalno 60 ECTS bodova, položio sve obavezne predmete izabranog usmjerenja itd.) za obranu diplomskog rada.

(7) Studentska referada zakazuje usmenu obranu u dogovoru s mentorom pri čemu obavijest mora biti oglašena na web stanicama Fakulteta najmanje 7 dana prije obrane. Studentska referada ispisuje obrazac Zapisnika o usmenoj obrani diplomskog rada kojeg prilaže otisnutom primjerku diplomskog rada za mentora, a popunjava ga mentor nakon usmenog izlaganja studenta.

Članak 8.

Diplomski rad predaje se u studentskoj referadi u dva uvezana primjerka, od kojih jedan za mentora i jedan za arhiv Fakulteta.  

Članak 9.

(1) Diplomski rad otisnut je računalnim pisačem na papiru formata A4 (21 x 29,7 cm), a sastoji se od:

- Prozirne folije (meki uvez); Korica (tvrdi uvez)
- Prve ili vanjske naslovne stranice
- Druge ili unutarnje naslovne stranice
- Sadržaja
- Uvoda
- Obrade teme
- Zaključka
- Popisa literature i drugih izvora podataka koji su korišteni u izradi završnog rada
- Priloga (ako postoje).

(2) Diplomski rad treba biti napisan s fontom slova 12 (Times New Roman), s proredom 1.5. i, u pravilu, ne smije sadržavati manje od 10000 ni više od 12000 riječi.

(3) Predložak za izradu diplomskog rada objavljen je na web stranicama Fakulteta.

IV. Ocjena i obrana diplomskog rada

Članak 10.

(1) Obrani diplomskog rada može se pristupiti u lipnju, srpnju i rujnu akademske godine u kojoj je rad prijavljen ili u veljači sljede će akademske godine.
(2) Obrana diplomskog rada je javna i sastoji se od usmenog prikaza rezultata diplomskog rada i provjere znanja iz područja diplomskog rada. Pod provjeravanjem znanja podrazumijeva se da student odgovara na pitanja vezana uz područje diplomskog rada koja mu postavlja mentor. Pitanja se upisuju u zapisnik.
(3) Ocjenu studenta na obrani donosi mentor odmah nakon održane obrane i to na temelju ocjene diplomskog rada i ocjena odgovora tijekom obrane.
(4) Mentor upisuje i potpisuje ocjenu u indeks.
(5) Kad se kandidatu priopćava negativna ocjena, obvezno se navode razlozi za takvu ocjenu i oni se unose u zapisnik.
(6) Kandidat čija je obrana diplomskog rada ocijenjena negativnom ocjenom treba izabrati i prijaviti novu temu za izradu diplomskog rada. Postupak se može provesti najviše dva puta.

V. Prijelazne i završne odredbe

Članak 11.

Za tumačenje pojedinih odredaba ovog Pravilnika nadležan je Fakultetski odbor za statutarna pitanja.

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave na oglasnoj ploči Fakulteta.

D E K A N:
Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila

FORMULARI - DIPLOMSKI RAD

• PREDLOŽAK ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POLITOLOGIJE
• PRIJAVA TEME DIPLOMSKOG RADA  (D1)
• POTVRDA O OCJENI PISMENOG DIJELA DIPLOMSKOG RADA (D2)
• OBAVIJEST O OBRANI DIPLOMSKOG RADA (D3)
• ZAPISNIK O OBRANI DIPLOMSKOG RADA (D4)