DOKTORSKI STUDIJ

KOMPARATIVNA POLITIKA

1. UVOD

1.1. Znanstveni i društveni razlozi za pokretanje studija

1.1.1. Komparativna istraživanja nazivaju se “kraljevskim putem” u proučavanju politike zato što se komparativna metoda u političkoj znanosti smatra najboljom zamjenom za eksperimentalnu metodu u prirodnim znanostima. Na područjima na kojima se ne može primijeniti eksperiment, komparacija označuje intelektualni pristup istraživanju sličnosti i razlika među političkim pojavama, način prikupljanja obavijesti i podataka za znanstvena istraživanja, te postupak kojim politički znanstvenici provjeravaju teorije i razvijaju svoju disciplinu.

Začeci komparativne politike vezani su za nastanak i razvoj znanosti o politici općenito. Političke pojave oduvijek su se nastojale proučavati i objasniti tako da se uspoređuju. Komparativna istraživanja bila su potaknuta željom da se dozna nešto više o zemljama i pojavama o kojima se malo znalo, budući da ništa nije prirodnije od razmatranja vlastitog naroda, ideja ili institucija u odnosu prema drugim narodima, idejama ili institucijama. Ukratko, komparativna istraživanja du boko su ukorijenjena u povijest moderne zapadne političke i društvene misli. Većina suvremenih komparatista smatra da je praotac komparativne politike Aristotel, koji je u svojoj Politici utemeljio komparativni studij oblika političke vladavine. Drugi mu pridodaju Platona koji se u svojoj Republici također bavio političkim sustavima svoga doba i nastojao utvrditi najbolji oblik političke vladavine. U povijesti novovjekoga i modernog mišljenja o politici posebna se zasluga u razvoju komparativnih istraživanja pripisuje utjecaju Machiavellijeva Vladara, Bodinovih Šest knjiga o republici, Montesquieuova Duha zakona, Hobbesova Levijatana, Lockeovih Dviju rasprava o vladi, Tocquevilleove Demokracije u Americi itd.

Ipak , suvremena komparativna politika razvila se u prvoj polovici 20. stolje ć a . Najprije je bila zaokupljena komparativnim istra ž ivanjem politi č kih institucija i oblika politi č ke vladavine , da bi se nakon “ bih eviorističke revolucije” polovicom 20. stoljeća proširila na istraživanje političkih procesa i političkih sadržaja te tako obuhvatila sve tri bitne dimenzije politike: institucionalnu (polity), procesnu (politics) i sadržajnu (policy). Prema tome, suvremena komparativna politika obuhvaća proučavanje sustava političke vladavine (comparative government), političkih procesa (comparative politics) i političkih sadržaja (comparative policy analysis). I doktorski studij “Komparativna politika” na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu koncipiran je tako da obuhvati sve tri dimenzije politike.

S obzirom na predložena potpodručja, doktorski studij “Komparativna politika” nastoji udovoljiti očitim potrebama hrvatske politike i društva za stručnjacima koji će biti osposobljeni za:

• razumijevanje i istraživanje suvremenih političkih institucija i različitih tipova političkih sustava;
• razumijevanje i znanstveno istraživanje političkih sustava i politika u državama s kojima Hrvatska dijeli isto regionalno okruženje, dakle u državama Srednje i Jugoistočne Europe;
• razumijevanje i znanstveno istraživanje javnih politika u suvremenim demokratskim državama, napose u državama Europske Unije;
• razumijevanje i znanstveno istraživanje problema nacionalne sigurnosti kao posebnog segmenta nacionalnih politika.

Usredotočenost na takav komparativni studij politike vodi računa o potrebama brojnih aktera hrvatske politike i civilnog društva – parlamenta, vlade, pojedinih ministarstava, državne uprave, regionalne i lokalne samouprave, političkih stranaka, privatnih korporacija, masovnih medija, obrazovnih ustanova itd. - za stručnjacima i istraživačima koji bi mogli sudjelovati u tumačenju, istraživanju i suoblikovanju:

• opće nacionalne vanjske politike i diplomacije, regionalnih nacionalnih politika, te nacionalnih politika prema pojedinim državama;
• nacionalnih političkih institucija i političkog sustava, imajući na umu komparativne uvide u prednosti i nedostatke pojedinih institucionalnih aranžmana u suvremenim demokracijama;
• javnih politika vlade i njezinih tijela, kao i svih političkih i društvenih aktera koji sudjeluju u procesima njihova oblikovanja i primjene, te u njihovu vrednovanju i prilagodbi javnim politikama država Europske Unije;
• politika, mjera i institucija nacionalne sigurnosti u komparativnoj perspektivi;
• obrazovnog profila stručnjaka na različitim područjima politike koji mogu prenositi svoja znanja u visokoškolskim ustanovama raznih vrsta, te sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu na sveučilištima i izvan njih.

1.1.2. Doktorski studij “Komparativna politika” organski je povezan sa znanstveno-istraživačkim programom “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi”, što ga financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske od 1. siječnja 2007, a koji obuhvaća četiri znanstveno-istraživačka projekta: “Hrvatska u regionalnom okruženju”, “Politike nacionalnog identiteta i ‘povijesni lomovi’”, “Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj” i “Hrvatski politički sustav, upravljanje i javne politike”.

1.1.3. Istraživači koji sudjeluju u znanstveno-istraživačkom programu “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi” uključeni su - bilo pojedinačno, bilo kolektivno - u nekoliko velikih međunarodnih projekata koje koordiniraju ugledne politološke institucije u zemljama Europske Unije i SAD: u međunarodni projekt EURELITE – “European Political Elites in Comparison: The Long Road to Convergence” u kojemu sudjeluju istraživači iz 27 europskih država, a koordinacijska središta projekta nalaze se na Sveučilištu u Sieni, Italija, i na Sveučilištu u Jeni, SR Njemačka; u međunarodno istraživanje “Comparative Study of Electoral Systems”, kojega koordinira Sveučilište u Michiganu, SAD; u međunarodni projekt “Elections in Europe” kojega vodi Institut za političku znanost Sveučilišta u Heidelbergu, SR Njemačka. Nadalje, istraživači iz znanstvenog programa “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi” nalaze se među pokretačima međunarodnoga znanstvenog istraživanja “Participation and citizenship in Europe: integration, nation states, civil society and multiple modernities” u koji su uključene znanstvene institucije iz devet europskih država, koordinacijsko središte ima na Sveučilištu Kingston, Velika Britanija. U izvedbi studijskog programa nastavnici će se stoga oslanjati i na rezultate spomenutih međunarodnih komparativnih znanstvenih istraživanja.

U izvedbi doktorskog programa sudjeluju, bilo kao nositelji kolegija bilo kao gostujući nastavnici, pojedinci s uglednih inozemnih i domaćih sveučilišta: Mississippi State University (SAD), Yale University (SAD), Freie Universität Berlin (SR Njemačka), Wissenschaftszentrum Berlin für Sozialforschung (SR Njemačka), Sveučilište u Trondheimu (Norveška), Fakulteta za družbene vede u Ljubljani (Slovenija), Pravni fakultet (Zagreb), Filozofski fakultet (Zagreb), Ekonomski institut (Zagreb) i dr.

1.1.4. Doktorski studij “Komparativna politika” nalazi se na svim prestižnim sveučilišnim studijima političke znanosti u svijetu, a izvodi se u tri obrasca.

• Doktorski programi iz komparativne politike izvode se kao zaseban studij posebne poddiscipline suvremene političke znanosti. Na svim prestižnim sveučilištima u SAD-u - na Stanfordu, Columbiji, Yaleu, Harvardu itd. - komparativna politika jedno od glavnih supstantivnih područja izučavanja kako na preddoktorskim tako i na doktorskim studijima. Doktorski programi iz komparativne politike razlikuju se po jačoj ili slabijoj zastupljenosti pojedinih njezinih potpodručja, što obično izražava departmansku tradiciju studija političke znanosti na pojedinim američkim sveučilištima. Primjerice, doktorski program iz komparativne politike na Sveučilištu Stanford ponajviše je usredotočen na regionalne komparativne studije i komparativne studije političkih institucija. Doktorski program na Harvardu najjače je fokusiran komparativni studij političkih sustava i političkih institucija. Zasebni doktorski programi iz komparativne politike izvode se i na prestižnim europskim sveučilištima. Na Sveučilištu Cambridge (Velika Britanija) izvodi se zaseban doktorski program iz komparativne politike koji je poglavito usredotočen na komparativni studij političkih institucija i političkih sustava (comparative government) u različitim državama i regijama u svijetu. Na Londons School of Economics and Political Science (Velika Britanija) izvodi se doktorski program iz komparativne politike u kojemu se nudi nekoliko programskih modula što se poklapaju s ključnim potpodručjima komparativne politike, pri čemu su izrazito istaknute regionalne komparativne politike (area studies).
• Doktorski programi iz komparativne politike izvode se i kao zajednički studiji komparativne politike i drugih poddisciplina političke znanosti, pri čemu komparativna politika zadržava svoj nominalni i supstantivni identitet. Primjerice, na Sveučilištu u Essexu (Velika Britanija) postoji doktorski program “Međunarodni odnosi i komparativna politika”, na Sveučilištu u Sieni (Italija) doktorski program “Komparativna i europska politika”, a u Centru za komparativne i međunarodne studije Sveučilišta u Zürichu (Švicarska) doktorski program “Komparativne i međunarodne studije”.
• Doktorski programi iz komparativne politike mogu biti dio doktorskog studija iz političke znanosti, pa i društvenih znanosti općenito. Na Europskom sveučilištu u Firenci (Italija) izvodi se široko koncipiran četverogodišnji doktorski program iz političke i društvenih znanosti, a komparativna politika koncentrirana je unutar programskog modula Transformation of Government. Na Sveučilištu u Mannheimu (SR Njemačka) izvodi se uže koncipiran doktorski program iz političke znanosti, a područje komparativne politike zastupljeno je u oblicima izbornih kolegija preko kojih studenti profiliraju svoj uži istraživački interes.

Doktorski studij “Komparativna politika” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koncipiran je prema prvome obrascu. Koncepcijski obuhvaća bitna potpodručja komparativne politike: metodologiju komparativnih istraživanja, komparativne političke sustave, regionalne komparativne studije, te komparativni studij javnih politika i nacionalne sigurnosti. Ipak, doktorski program iz komparativne politike nije koncipiran kao zatvorena disciplinarna cjelina, budući da polaznici izborom po jednoga predmeta iz drugih doktorskih programa iz ostalih poddisciplina političke znanosti i društvenih znanosti u svakome od triju semestara nastave mogu studirati neko drugo supstantivno područje političke znanosti, primjerice političku teoriju ili međunarodne političke odnose, ili neko područje iz drugih društvenih i humanističkih znanosti. Polaznici tako imaju mogućnost da, uvjetno govoreći, pored glavnog područja (mayor field) doktorskog studija, a to je komparativna politika, samostalno odaberu sporedno područje (minor field) iz neke druge poddiscipline političke znanosti ili iz drugih disciplina društvenih i humanističkih znanosti. To, primjerice, mogu biti politička teorija, međunarodni politički odnosi, politička sociologija, politička ekonomija, ustavno pravo, povijest, kulturološke studije itd. Time se otvara prostor da polaznici doktorskog studija suodređuju vlastiti istraživački profil sukladno svojim istraživačkim interesima i preferencijama.

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju poslijediplomskih studija

U koncipiranju i izvedbi doktorskog programa predlagači doktorskog studija “Komparativna politika” oslanjali su se na znanstvena, nastavna i organizacijska iskustva stečena u izvedbi poslijediplomskih studija u predbolonjskome i bolonjskom razdoblju razvoja hrvatskoga visokog školstva:

• na predbolonjske dvogodišnje poslijediplomske magistarske studije “Komparativna politika” 1999-2001. i 2003-2004;
• na predbolonjski dvogodišnji poslijediplomski magistarski studij “Hrvatski politički sustav i upravljanje” 2000-2002;
• na prijelazni poslijediplomski doktorski studij “Komparativna politika” 2004-2005. godine.
• na poslijediplomski specijalistički studij “Regionalna politika Srednje i Jugoistočne Europe“ (koji je programski i nastavno koncipiran, ali mu predstoji postupak verifikacije u mjerodavnim sveučilišnim i državnim tijelima).

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Doktorski studij “Komparativna politika” potiče pokretljivost studenata između drugih doktorskih studija na Fakultetu političkih znanosti, te između doktorskih studija na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti na hrvatskim i inozemnim sveučilištima. Kroz institut izbornih kolegija, koji su ugrađeni u nastavni plan svakog semestra, studenti se mogu uključivati u nastavne programe drugih doktorskih studija na sveučilištima u Hrvatskoj i na inozemnim sveučilištima na kojima se studira prema bolonjskom programu ili na onima na kojima se izvode programi poslijediplomskih studija koji su kompatibilni s našima. Istodobno, doktorski studij “Komparativna politika” otvoren je za prihvaćanje studenata s drugih doktorskih studija na Fakultetu političkih znanosti i s drugih visokoškolskih institucija na kojima se izvode kompatibilni poslijediplomski studiji. Protočnost se jamči i priznavanjem određenog broja ECTS bodova koje su polaznici prikupili na poslijediplomskim specijalističkim studijima iz komparativne politike. Uvjeti pod kojima se jamči protočnost studenata podrobnije su uređeni u pogl. 3. ovoga dokumenta.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Poslijediplomski doktorski studij “Komparativna politika”. Izvodi se na području društvenih znanosti, znanstvenom polju politologija, u grani komparativna politika.

2.2. Nositelj studija

Nositelj studija je Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

2.3. Inova tivnost doktorskog studija “Komparativna politika”

Studij predstavlja inovaciju u nastavnom programu Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, ali i na hrvatskim sveučilištima uopće, po tome:

• što je prvi trogodišnji doktorski studij “Komparativne politike” u povijesti Fakulteta, ali i hrvatskih sveučilišnih institucija uopće;
• što je organski povezan sa znanstveno-istraživačkim programom “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi” koji se izvodi na Fakultetu političkih znanosti. Glavninu nastavnika na Studiju čine znanstvenici koji su aktivno uključeni u taj projekt kao stalni istraživači, te znanstvenici koji su vanjski - domaći i inozemni - suradnici na pojedinim projektima unutar toga znanstveno-istraživačkog programa;
• što se oslanja na rezultate međunarodnih komparativnih istraživanja politike, odnosno pojedinih njezinih segmenata, u koje su kolektivno ili pojedinačno uključeni nastavnici odnosno istraživači sa spomenutih hrvatskih projekata;
• što potiče interdisciplinarnost u nastavnom programu i njegovoj izvedbi, koja se očituje u suradnji među pojedinim disciplinama unutar same političke znanosti – političkom teorijom, hrvatskom politikom, međunarodnim političkim odnosima i javnim politikama, kao i u suradnji s drugim disciplinama društvenih i humanističkih znanosti – poviješću, sociologijom, ekonomijom, pravom, kulturološkim studijama itd.;
• što u izvedbi nastavnog programa surađuje s domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama i pojedinim uglednim znanstvenicima iz Hrvatske, SAD, Norveške, Njemačke, Slovenije i ostalih država, te što se dijelovi nastave na pojedinim kolegijima izvode na engleskom jeziku;
• što prvi put u praksi Fakulteta političkih znanosti primjenjuje model standardiziranoga programa trogodišnjega doktorskog studija, koji se sastoji od nekoliko obveznih tečajeva s područja koja su ključna za studij komparativne politike kao poddiscipline političke znanosti: metodologije komparativnih istraživanja, komparativnih političkih sustava, regionalnih politika, te javnih politika i nacionalne sigurnosti. Istodobno, unatoč standardizaciji nastavnog programa, studij dopušta da se proces izrade disertacije polaznika individualizira, u skladu s njihovim istraživačkim interesima i preferencijama te u općem duhu poticanja samostalnoga istraživačkog rada polaznika, ali pretpostavljajući pritom usku suradnju s nastavnicima, napose s mentorima, u tom procesu. Time je ujedno odbačen model takozvanoga samostalnog školovanja, koji se zasnivao na minimalnoj standardizaciji nastavnog programa, potpunoj “privatizaciji” studija, te vrlo slaboj ili nikakvoj integriranosti polaznika u nastavni i istraživački rad;
• što uključuje polaznike u rad na znanstveno-istraživačkim projektima na kojima su angažirani nastavnici na doktorskom studiju i potiče ih da se uključe i u istraživanje pojedinih dionica na projektima te da s time povezuju odabir i mogućnost bolje izrade svojih disertacija.

2.4. Uvjeti upisa na studij

Na doktorski studij “Komparativna politika” mogu se upisati:

• pristupnici koji su diplomirali na četverogodišnjim diplomskim studijima na Fakultetu političkih znanosti, te na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti na sveučilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskome nastavnom programu, te sada imaju akademski naziv magistara struke;
• pristupnici koji su diplomirali na fakultetima političke znanosti te društvenih i humanističkih znanosti na sveučilištima u inozemstvu, a kojima je, sukladno respektivnim zakonskim propisima i u propisanim akademskim postupcima, nostrificirana diploma u Republici Hrvatskoj, te njihov akademski status odgovara statusu magistara struke;
• pristupnici koji su diplomirali na Fakultetu političkih znanosti, na fakultetima društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj, te na inozemnim sveučilišnim institucijama prema bolonjskom programu, te stekli akademske nazive magistara struke;
• pristupnici koji su završili predbolonjske poslijediplomske magistarske studije i stekli akademsko zvanje magistara znanosti na znanstvenom polju politologije, te na znanstvenim poljima ostalih društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu s diplomom nostrificiranom u Republici Hrvatskoj;
• pristupnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije te stekli akademsko zvanje sveučilišnih specijalista na znanstvenom polju politologije, te na znanstvenim poljima ostalih društvenih i humanističkih znanosti u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Pristupnici koji udovoljavaju općim uvjetima za upis na studij, a nisu magistri struke, magistri znanosti ili sveučilišni specijalisti za znanstveno polje politologije, moraju prije upisa prvog semestra položiti ispite iz nastavnih predmeta “Uvod u političku znanost” i “Uvod u komparativnu politiku”. Uvjete i kriterije ispitnog postupka utvrđuje Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”.

Svaki pristupnik koji želi upisati studij prilaže molbi kratak profesionalni životopis, objavljene znanstvene ili stručne radove ako ih ima, priopćenja sa stručnih ili znanstvenih skupova na kojima je sudjelovao, potvrde o sudjelovanju na ljetnim školama ili drugim tečajevima iz političke znanosti ili drugih društvenih i humanističkih znanosti, potvrde o sudjelovanju ili suradnji na znanstvenim ili stručnim projektima, te kratko obrazloženje svojih istraživačkih interesa, ciljeva i motiva za doktorski studij komparativne politike.

2.5. Kriteriji i postupci odabira polaznika

Na doktorski studij “Komparativna politika” upisuje se najmanje 15, a najviše 30 polaznika. Na javno objavljeni natječaj za upis na doktorski studij mogu se prijaviti polaznici koji su ostvarili izvrstan (4,5-5) i vrlo dobar (3,5-4,5) uspjeh u preddiplomskome odnosno diplomskom studiju iz polja politologije. Iznimno se mogu primiti polaznici s ocjenom dobar (3-3,5), ali uz dvije obrazložene preporuke sveučilišnih nastavnika. Uspjeh na studiju dokazuje se preslikom ocjena s respektivnih studija. Polaznici moraju vladati engleskim jezikom. Ako se na natječaj prijavi više kandidata od broja polaznika koji se primaju na Studij, prednost će imati kandidati s boljim prosječnim ocjenama i poznavanjem više stranih jezika. Prednost pri upisu donose i završeni predbolonjski dvogodišnji poslijediplomski studiji kojima se stječe akademsko zvanje magistra znanosti i poslijediplomski specijalistički studiji kojima se stječe akademsko zvanje sveučilišnih specijalista.

Pristupnici se odabiru prema javnosti razvidnim kriterijima i postupku. Postupak odabira pristupnika neposredno vode voditeljica i zamjenik voditeljice doktorskog studija, uz suradnju i nadzor Vijeća doktorskog studija “Komparativna politika”.

2.6. Kompetencije koje student stječe nakon završetka studija, mogućnosti nastavka znanstveno-istraživačkog rada, te mogućnosti zapošljavanja u javnome i privatnom sektoru

Nakon završetka studija polaznici stječu akademski naziv doktora znanosti na području društvenih znanosti, znanstveno polje politologija, grana komparativna politika. To je najviše akademsko zvanje na znanstvenom polju politologije koje polaznike osposobljava za samostalno bavljenje znanstvenim radom, za nastavak znanstveno-istraživačkog rada u obrazovnim i znanstveno-istraživačkim istitucijama u zemlji i inozemstvu (na fakultetima, veleučilištima, institutima itd.), kao i uvjete za poslijedoktorska usavršavanja u inozemstvu.

Kao znanstvenici i najkvalificiraniji stručnjaci za različita područja nacionalne, regionalne i međunarodne politike mogu se zapošljavati na zahtjevnim mjestima i u službama pri zakonodavnoj i izvršnoj vlasti (u parlamentarnim odborima, te ostalim radnim, stručnim i savjetničkim tijelima parlamenta, predsjednika i ostalih najviših dužnosnika parlamenta, u parlamentarnim klubovima političkih stranaka, kao savjetnici pojedinih zastupnika, u vladinim radnim tijelima i stručnim službama, u pojedinim ministarstvima i njihovim specijaliziranim odjelima, u savjetničkim timovima predsjednika države itd.), u državnoj upravi, regionalnoj i lokalnoj samoupravi, diplomaciji, u regionalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama, u institucijama Europske Unije unutar takozvane hrvatske kvote, u nacionalnim pregovaračkim timovima, u timovima za regionalni i međunarodni politički krizni menadžment, u stručnim službama hrvatskih privatnih korporacija koje pretendiraju na regionalno i međunarodno širenje, u masovnim medijima kao specijalizirani analitičari politika pojedinih zemalja, regionalnih i međunarodne politike itd.

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Struktura i organizacija doktorskog studija

Poslijediplomski doktorski studij “Komparativna politika” je trogodišnji studij s punim radnim vremenom.

Za redovne studente koji imaju akademsko zvanje magistra znanosti i sveučilišnog specijalista na znanstvenom polju politologije studij može trajati kraće, ali ne manje od dvije godine. Svaki takav slučaj rješavat će Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” pojedinačno, na temelju uvida u nastavne programe poslijediplomskih studija koje je polaznik završio.

3.2. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula, broj nastavnih sati i sustav ECTS bodova

Nastavni plan sastoji se od šest obveznih i tri izborna predmeta. U svakome semestru polaznici upisuju po dva obvezna i po jedan izborni predmet. U trećem semestru polaznici se opredjeljuju između dvaju programskih modula - “Komparativne javne politike” i “Nacionalna sigurnost: komparativni pristup” - te biraju dva obvezna predmeta iz modula za koji su se opredijelili i jedan izborni predmeta iz programskog modula koji su odabrali, iz drugoga programskog modula u trećem semestru ili među predmetima s drugih doktorskih studija. Zbog tih se razloga u popisu nalazi osam obveznih predmeta, a upisuje se šest. Ako polaznici odaberu modul “Komparativne javne politike” upisuju obvezne predmete 5 i 6, a ako odaberu modul “Nacionalna sigurnost: komparativni pristup” upisuju obvezne predmete 7 i 8. Izborni predmeti u prvome i drugom semestru nastave koncipirani su tako da pokrivaju nastavno područje regionalnih komparativnih politika Srednje i Jugoistočne Europe, te tako čine poseban programski modul area studies unutar doktorskog programa

3.2.1. Popis obveznih predmeta i nositelja, broj nastavnih sati i ECTS bodova

3.2.2. Popis izbornih predmeta i nositelja, broj nastavnih sati i ECTS bodova

 3.2.3. Raspored obveznih i izbornih predmeta po semestrima

Prvi semestar

Drugi semestar

Treći semestar : Programski modul “ Komparativne javne politike ”

Treći semestar: Programski modul “Nacionalna sigurnost: komparativni pristup”

  U tri semestra nastave polaznici su dužni pohađati ukupno 270 sati nastave i prikupiti 60 ECTS bodova. Razlika između ECTS bodova koje nose obvezni i izborni predmeti proizlazi iz dužnosti polaznika da u sklopu seminarske nastave iz svakoga obveznog predmeta napišu i prezentiraju svoj seminarski rad.

Četvrti, peti i šesti semestar

U četvrtom semestru počinje studijski program koji se ne sastoji više od nastave, nego od istraživačkog rada polaznika u kojemu sudjeluju zajedno s nastavnicima. Tijekom ta tri semestra polaznici moraju prikupiti 180 bodova ispunjavanjem obveznih i izbornih aktivnosti. Cjeloviti pregled obveznih i izbornih aktivnosti te strukture bodovnog sustava izložen je u potpoglavlju 3.3.

3.3. Obvezne i izborne aktivnosti i njihovo bodovanje

Od izbornih aktivnosti što su navedene u prethodnoj tablici, a koje ukupno donose 50 ECTS bodova, polaznici su dužni prikupiti 30 ECTS bodova. Polaznici pritom slobodno biraju izborne aktivnosti i načine na koji će prikupiti 30 bodova. Bodovi prikupljeni izbornim aktivnostima mogu se prenositi iz semestra u semestar: polaznici mogu u nekom semestru prikupiti više bodova nego što im je potrebno i višak bodova mogu prenijeti u slijedeći semestar gdje im se uračunava u kvotu bodova koje moraju prikupiti u tom semestru..

3.4. Opis predmeta

Opis svakog predmeta i/ili modula priložen je na kraju ovoga dokumenta i čini njegov sastavni dio.

3.5. Režim studiranja i obveze studenata

Prvi semestar

U prvom smestru polaznici moraju prikupiti 30 bodova tako da polože ispite iz dva obvezna (14 ECTS) i najmanje jednoga izbornog predmeta (6 ECTS), da napišu seminarski iz metodologije istraživanja sa širega tematskog područja disertacije (5 ECTS), da pri kraju prvoga semestra odaberu mentora ili mentoricu i obave prve konzultacije (1 ECTS), te da ispune neku od izbornih aktivnosti (najmanje 4 ECTS). Polaznici mogu prikupiti potreban broj bodova i tako da umjesto ispunjavanja izbornih aktivnosti polože ispite iz dva (12 ECTS) ili tri izborna kolegija (18 ECTS). Ako prikupe više od 30 bodova, višak bodova prenose u drugi semestar.

Drugi semestar

Treći semestar

U trećem semestru polaznici moraju prikupiti 30 ECTS bodova tako da polože ispite iz dva obvezna predmeta unutar jednoga od dva ponuđena programska modula u trećem semestru (14 ECTS), ispit iz jednoga izbornog predmeta unutar odabranoga programskog modula ili izvan njega (6 ECTS), obave konzultacije s mentorom ili mentoricom (2 ECTS), te ispune neku od izbornih aktivnosti (najmanje 8 ECTS).

Četvrti semestar

U četvrtom semestru polaznici moraju prikupiti 30 bodova tako da polože obuhvatni ispit iz komparativne politike (12 ECTS), da izrade nacrt znanstvenog istraživanja s područja disertacije (5 ECTS), da obave konzultacije s mentorom ili mentoricom (3 ECTS), te da ispune neke izborne aktivnosti (najmanje 10 ECTS).

Obuhvatnim ispitom iz komparativne politike provjerava se opće znanje polaznika iz znanstvene grane unutar koje bi trebali steći akademsko zvanje doktora znanosti. Ispit se polaže pred povjerenstvom od tri člana: jedan je član mentor ili mentorica, a ostala dva člana mogu biti sumentori ili nositelji obveznih i izbornih predmeta koje su polaznici položili tijekom studija. Ispit ne smije trajati manje od dva i dulje od tri sata, a može se sastojati od pisanog i usmenoga ili samo od usmenog dijela. Literaturu na temelju koje se polaže obuhvatni ispit iz komparativne politike odobrava Vijeće doktorskog studija. Popis ispitne literature dostavlja se polaznicima na početku prvog semestra nastave.

U nacrtu znanstvenog istraživanja s tematskog područja disertacije (7-10 stranica) polaznici ponajprije pokazuju razinu “metodološke pismenosti” i osposobljenosti da dizajniraju znanstveno istraživanje. Svoj istraživački nacrt polaznici javno izlažu i brane pred povjerenstvom od tri člana: mentorom ili mentoricom te još dva nositelja nastavnih predmeta što ih je polaznik položio tijekom doktorskog studija.

Peti semestar

U petom semestru polaznici moraju prikupiti 15 bodova izradom zavr š nog nacrta disertacije , te njegovim izlaganjem i obranom pred stru č nim povjerenstvom na doktorskoj konferenciji . Zavr š ni nacrt doktorske disertacije obuhva ć a temu , obrazlo ž enje znanstvene i dru š tvene va ž nosti odabrane teme , teorijski pristup i metodolo š ki dizajn istra ž ivanja , glavne izvore podata i respektivnu literaturu , te na č in prezentacije i uporabe nalaza istra ž ivanja . Nacrt ima oko 20 stranica , a polazniku stoji na raspolaganju 30-45 minuta da ga izlo ž i i obrazlo ž i na doktorskoj konferenciji . Stru č no povjerenstvo č ine mentor , sumentor i nastavnici obveznih ili izbornih predmeta koje je polaznik polo ž io . Doktorska konferencija je javna i mogu joj prisustvovati svi nastavnici i polaznici doktorskog studija “ Komparativna politika ”, kao i ostali zainteresirani nastavnici i polaznici poslijediplomskih studija .

U izradi nacrta disertacije polaznicima kao vodi č slu ž i studija Kako napisati disertaciju . Kako planirati , skicirati , pisati i dovr š iti doktorsku disertaciju britanskog politologa Patricka Dunleavyja ( Biblioteka “ Politi č ka misao ”, Fakultet politi č kih znanosti , Zagreb , 2005,1 20072).

Šesti semestar

3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

3.7. Predmeti ili moduli koje studenti mogu odabrati s drugih poslijediplomskih studija, te prijenos ECTS bodova

Prijenos ECTS bodova s drugih studija odobrava mentor, a potvrđuje Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”, na temelju uvida u nastavni program, broj nastavnih sati, apsolviranu obveznu i preporučenu literaturu, te izvršene nastavne obveze polaznika na respektivnom predmetu, a iz kojega se može utvrditi povezanost s razvojem istraživačkog profila polaznika i doprinos izradi njegove disertacije.

Polaznici koji su završili jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij mogu prenijeti najviše 24 ECTS boda na doktorski studij iz komparativne politike. Broj prenesenih ECTS bodova odgovara ukupnom broju bodova koje, prema postojećem sustavu bodovanja na diplomskim i poslijediplomskim studijima komparativne politike, polaznici navedenih studija moraju prikupiti u jednom semestru nastave. Polaznici koji su završili dvogodišnji predbolonjski poslijediplomski magistarski studij iz komparativne politike mogu prenijeti najviše 36 ECTS bodova na doktorski studij komparativne politike. Broj prenesenih ECTS bodova smatramo ekvivalentom ukupnom broju bodova što ih je potrebno prikupiti u semestru i pol nastave na diplomskome magistarskom studiju i poslijediplomskome specijalističkom studiju komparativne politike.

Svaki pojedinačni slučaj razmotrit će i odobriti Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”.

3.8. Popis predmeta ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Nastava na doktorskom studiju može se djelomice izvoditi na engleskom jeziku. To je nužno kad pojedine nastavne predmete ili njihove dijelove izvode inozemni gostujući profesori. Odluku o izvođenju nastave na engleskome ili, eventualno, nekome drugom jeziku donosi Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”.

3.9. Postupak prijave i obrane doktorske disertacije

Polaznici mogu prijaviti doktorsku disertaciju nakon što završe tri semestra doktorskog studija i prikupe 90 ECTS bodova. Drugim riječima tema doktorskog rada prijavljuje se na početku četvrtog semestra, kada polaznici pišu nacrt znanstvenog istraživanja s područja disertacije. Postupak se nastavlja izradom završnog nacrta disertacije te njegovim izlaganjem i obranom pred stručnim povjerenstvom na doktorskoj konferenciji u petom semestru. Nakon što uspješno izloži i obrani nacrt disertacije na doktorskoj konferenciji, on se upućuje Vijeću poslijediplomskog studija “Komparativna politika”, a potom i Fakultetskom vijeću Fakulteta političkih znanosti koje ga mora definitivno odobriti. Mentor podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o tome je li pristupnik ispunio sve propisane obveze na doktorskom studiju te tako stekao uvjete za predaju i obranu doktorske disertacije.

Obrana disertacije je javna. Pristupnik brani disertaciju pred, u načelu, tročlanim povjerenstvom što ga mogu, ali i ne moraju, činiti članovi koji su tijekom studija činili povjerenstvo za praćenje istraživačkog rada i razvoja pristupnika. Mentor ili mentorica ne mogu biti predsjednik ili predsjednica povjerenstva za ocjenu i obranu disertacije, ali mora biti član tog povjerenstva. Ocjena disertacije iznosi se u obliku izvješća koje moraju prihvatiti Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti. Pristupnik javno brani disertaciju tek nakon što oba fakultetska tijela prihvate pozitivno izvješće. Disertacija se smatra uspješno obranjenom ako za takvu odluku glasuju svi ili natpolovična većina članova povjerenstva za obranu. Ako natpolovična većina članova povjerenstva donese odluku da pristupnik nije uspješno obranio disertaciju, postupak obrane može se ponoviti najviše još jedanput u roku od šest mjeseci od prve, neuspješne obrane. Nakon uspješne obrane disertacije polaznici stječu akademsko zvanje doktora znanosti, znanstveno područje društvenih znanosti, znanstveno polje politologija, grana komparativna politika.

3.10. Uvjeti pod kojima studenti mogu prekinuti i nastaviti studij

Polaznici mogu prekinuti doktorski studij zbog osobnih, obiteljskih, poslovnih, financijskih ili nekih drugih razloga. Ako nakon stanovitog prekida žele nastaviti studij, podnose molbu Vijeću doktorskog studija “Komparativna politika” da im odobri nastavak studija. Vijeće donosi odluku na temelju uvida u razloge prekida studija, nastavne obveze što su ispunjene prije prekida, te uspjeh na studiju. Studij se može nastaviti po istome programu ako od trenutka prekida studija do podnošenja molbe za nastavak studija nije prošlo više od pet godina. Ako je između ta dva čina prošlo više od pet godina, studij se može nastaviti po novome programu bilo tako da student iznova upiše cijeli studijski program, bilo tako da položi diferencijalne ispite po kojima se razlikuje prethodni i novi doktorski studij. 3.11. Uvjeti pod kojima studenti stječu pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studija Polaznici mogu dobiti potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studija nakon svakoga apsolviranog predmeta i semestra studija. Potvrda obvezno sadržava popis predmeta koje se student položio, te popis obveznih i izbornih aktivnosti što ih je obavio s pripadajućim brojem ECTS bodova. Potvrde se izdaju na zahtjev studenta, a ovjeravaju ih vlastoručno voditeljica ili voditelj doktorskog studija “Komparativna politika” i dekan ili dekanica Fakulteta političkih znanosti. 3.12. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita Doktorat znanosti iz političke znanosti, grane komparativna politika, može se steći bez pohađanja nastave i polaganja ispita samo u slučajevima koje predviđa čl. 73. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji glasi: “Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita” (Narodne novine, br. 123, 31. srpnja 2003).

3.11. Uvjeti pod kojima studenti stječu pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu doktorskog studija

Polaznici mogu dobiti potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studija nakon svakoga apsolviranog predmeta i semestra studija. Potvrda obvezno sadržava popis predmeta koje se student položio, te popis obveznih i izbornih aktivnosti što ih je obavio s pripadajućim brojem ECTS bodova. Potvrde se izdaju na zahtjev studenta, a ovjeravaju ih vlastoručno voditeljica ili voditelj doktorskog studija “Komparativna politika” i dekan ili dekanica Fakulteta političkih znanosti.

3.12. Uvjeti i način stjecanja doktorata znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada bez pohađanja nastave i polaganja ispita

Doktorat znanosti iz političke znanosti, grane komparativna politika, može se steći bez pohađanja nastave i polaganja ispita samo u slučajevima koje predviđa čl. 73. st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji glasi: “Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita” (Narodne novine, br. 123, 31. srpnja 2003).

3.13. Maksimalna duljina razdoblja od početka do svršetka doktorskog studija

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesto izvođenja nastave

Nastava na doktorskom studiju “Komparativna politika” izvodi se u prostorijama Fakulteta političkih znanosti, Lepušićeva 6, Zagreb. Izborne aktivnosti obavljaju se u institucijama i na mjestima gdje se održavaju (primjerice, ljetne škole ili tečajevi, znanstveni skupovi itd.).

4.2. Podaci o prostoru i opremi za izvođenje studija

Fakultet političkih znanosti raspolaže zadovoljavajućim uvjetima za izvedbu svih oblika nastavne djelatnosti. Ponajprije, ima dostatan broj nastavnika koji mogu izvoditi nastavu i surađivati s polaznicima u ovladavanju znanjima i izradi doktorske disertacije kako na Odsjeku za komparativnu politiku, tako i na ostalim znanstvenim odsjecima: Odsjeku za političku i socijalnu teoriju, Odsjeku za međunarodne odnose, Odsjeku za javne politike i Odsjeku za hrvatsku politiku. Od istraživačkih izvora najvažnija je fakultetska knjižnica s bogatim fundusom klasičnih i suvremenih djela s područja komparativne politike. Od 1990. do 2007. knjižnica je primila 182 strana i 77 domaćih časopisa iz političke znanosti, ali i srodnih disciplina društvenih i humanističkih znanosti. Za studij komparativne politike među njima su najvažniji:

• vodeći svjetski časopisi takozvanoga općeg profila iz komparativne politike: Comparative Politics, Comparative Political Studies, Journal of Comparative Policy Analysis, te časopisi koji su umnogome usmjereni komparatistički kao što su European Journal of Political Research, Journal of Politics, Journal of Democracy, World Politics, Zeitschrift für Politik i dr.;
• specijalizirani časopisi s područja regionalnih politika: West European Politics, Central European Political Science Review, Review of Politics in Central Europe, East European Politics and Society, East European Quarterly, East European Constitutional Review, Communist and Post-Communist Studies, Slavic Review, Osteuropa, Südosteuropa, Österreichische Osthefte, Balkanforum, Europa-Asia Studies, Regio, Mediterranean Social Science Review, Middle East Journal, Modern Asian Studies i dr.;
• specijalizirani časopisi za nacionalne politike i nacionalne političke sustave: American Political Science Review, American Journal of Political Science, American Politics Quarterly, British Journal of Political Science, Revue Française de Science Politique, Politische Vierteljahreschrift, Österreichische Zeitschrift für Politikwissenschaft, Scandinavian Political Studies i dr.;
• specijalizirani časopisi za pojedine segmente politike i političkih sustava: Electoral Studies, Party Politics, Party Developments, Staat, Staat und Recht, Government and Opposition, Zeitschrift für Parlamentsfragen, Governance, Local Government Studies, Cooperation and Conflict, Journal of Conflict Resolution, Journal od Peace Research, Political Behavior, Political Geography Quarterly i dr.;
• specijalizirani časopisi s područja javnih politika: Policy and Politics, Journal od Public Policy, Economic Policy, Foreign Policy, Comparative Policy Analysis, Journal of European Public Policy, Policy Sciences, Policy Studies Journal i dr.

Knjižnica, osim toga, ima i sve vodeće časopise iz društvenih i humanističkih znanosti koji izlaze u Hrvatskoj. Sam Fakultet političkih znanosti izdaje dva časopisa općega politološkog profila: Političku misao i Anale Hrvatskoga politološkog društva. Mnogi su časopisi dostupni u on-line izdanjima.

Osim toga, polaznicima će biti na raspolaganju bogata empirijska građa koja je dosad prikupljena u pet velikih empirijskih istraživanja “Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj”, koja može poslužiti kao baza podataka za komparativne analize hrvatske politike, odnosno triju njezinih bitnih segmenata.

4.3. Popis znanstvenih projekata na kojima se temelji doktorski program

4.3.1. Doktorski program neposredno se temelji na pet znanstveno-istraživačkih projekata koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Četiri od tih projekata (1-4) povezana su u znanstveno-istraživački program “Hrvatska politika u komparativnoj perspektivi”.

To su slijedeći projekti:

• Hrvatska u regionalnom okruženju (voditeljica prof. dr. sc. Mirjana Kasapović);
• Politike nacionalnog identiteta i “povijesni lomovi” (voditelj prof. dr. sc. Tihomir Cipek );
• Hrvatski politički sustav, upravljanje i javne politike (voditelj prof. dr. sc. Ivan Grdešić);
• Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj (voditelj prof. dr. sc. Nenad Zakošek);
• Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi (voditelj prof. dr. sc. Siniša Tatalović).

4.3.2. Doktorski program temelji se i na međunarodnim znanstvenim projektima u kojima sudjeluju nastavnici Odsjeka za komparativnu politiku i znanstveno-istraživačkog programa “Hrvatska politika u regionalnom okruženju”:

• Euroelite – European Political Elites in Comparison: The Long Road to Convergence, Sveučilište u Sieni, Italija, i Sveučilište u Jeni, SR Njemčka;
• Comparative Study of Electoral Systems, Sveučilište u Michiganu, SAD;
• Elections in Europe, Institut za političku znanost, Sveučilište u Heidelbergu, SR Njemačka;
• Participation and citizenship in Europe: integration, nation states, civil society and multiple modernities, Sveučilište Kongston, Velika Britanija (projekt u postupku verifikacije).

4.4. Institucijsko rukovođenje doktorskim programom

Doktorski studij neposredno vode i nadziru voditelj ili voditeljica Studija, zamjenik ili zamjenica voditelja ili voditeljice i Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”. Vodstvo doktorskog studija bira Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti, a na prijedlog Odsjeka za komparativnu politiku. Vijeće doktorskog studija čine svi nastavnici koji su nositelji obveznih i nastavnih izbornih predmeta, te tri izabrana predstavnika polaznika Studija. Svoje predstavnike polaznici biraju većinom glasova na prvome radnom sastanku svih polaznika Studija što ga saziva voditeljica Studija ili njezin zamjenik. Vijeće se sastaje najmanje jedanput semestralno. Odluke donosi većinom glasova svih svojih članova. Rad doktorskog studija nadziru fakultetski Odbora za praćenje kvalitete nastave i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti. Fakultetsko vijeće prihvaća nastavni program, plan i režim Studija, bira vodstvo Studija, kontrolira poštovanje zakonitosti, kvalitete, profesionalnosti, te ostalih načela akademskog djelovanja.

4.5. Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju predmeta

Imena svih nastavnika koji su nostelji nastavnih predmeta, njihove profesionalne biografije s popisom radova koji ih kvalificiraju kao aktivne istraživače, te s popisom radova koji ih kvalificiraju za izvođenje nastave iz respektivnih predmeta priloženi su uz opise nastavnih predmeta i čine sastavni dio ovoga dokumenta.

4.6. Broj studenata koji se mogu upisati na studij

Na doktorski studij “Komparativna politika” upisuje se najmanje 15, a najviše 30 polaznika. Taj broj odgovara prostoru, opremi i broju nastavnika na koje se računa u izvedbi studija.

4.7. Procjena troškova izvedbe doktorskog programa

Trošak studija po studentu iznosi 10.000,00 kuna (deset tisuća kuna) po semestru ili 60.000,00 kuna (šezdeset tisuća kuna) za cijeli šestosemestralni studij. Polaznici plaćaju troškove studija po semestru, a ne za cijeli studij odjedanput. Troškove izvedbe nastavnog programa u pojedinom semestru polaznici plaćaju prije upisa u respektivni semestar.

4.8. Financiranje doktorskog programa

Studij se financira iz školarina studenata, sredstvima iz domaćih i inozemnih znanstveno-istraživačkih projekata, te sredstvima dobivenima iz različitih domaćih i inozemnih zaklada.

4.9. Kvaliteta doktorskog programa

Kvalitetu i uspješnost izvedbe doktorskog programa prate Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika”, Odbor za praćenje kvalitete nastave Fakulteta političkih znanosti i Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti.

Vijeće doktorskog studija “Komparativna politika” utvrđuje indikatore kojima se mjere kvaliteta i uspješnost izvedbe doktorskog programa.

Studenti sudjeluju u ocjenjivanju kvalitete i uspješnosti izvedbe doktorskog programa posredstvom anonimnih anketa koje se provode na kraju svakoga semestra te obuhvatne anonimne ankete koja se provodi na kraju studija.

Uspješnost studija mjeri se i brojem obranjenih doktorskih disertacija. Pokazatelji uspješnosti i kvalitete studija zacijelo su i ostali parametri vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada: broj objavljenih znanstvenih radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima s vlastitim izlaganjima, uključenost u domaće i inozemne znanstveno-istraživačke projekte, nazočnost studenata i doktora znanosti u javnom životu Hrvatske kao mjerodavnih analitičara različitih dimenzija nacionalne, regionalnih i međunarodne politike itd.

Voditeljica Studija: prof. dr.sc. Mirjana Kasapović, mkasapovic@fpzg.hr

Zamjenik voditeljice: prof. dr. sc. Zdravko Petak, zpetak@fpzg.hr

Tajnik Studija: Davor Boban, dboban@fpzg.hr

Za više informacija kliknite OVDJE [PDF]